Anketa

Anketa

Što radije izaberete kod kupnje hrane?

Prirodno i zdravo

voda_cesma_01_m.jpg Očuvanje zdrave pitke vode

Voda ne zna za geografske granice i političke, ekonomske i druge prepreke. Ona je potreba svakog čovjeka, bez obzira na boju kože, vjeru ili naciju.
U uslovima kada svakih 20 sekundi umre jedno dijete zbog nehigijenskih uslova u kojima živi 2.6 milijardi ljudi širom sveta, dovodi do broja od 1.5 miliona prekinutih mladih života zbog nečega što znamo kako da spriječimo. Loše upravljanje otpadnim vodama zajedno sa nedostatkom sigurne vode za piće i neodgovarajućih higijenskih uslova, pridonosi velikom broju smrtnih slučajeva.

Da li ćemo dozvoliti da i naša djeca postanu dio statistike zbog nemara kantonalnih vlasti i namjere da odlazu šljaku u blizini jezera sa čijim bi ispiranjem uslijed kiša i zagadjenjem podzemnih voda koje ulaze u jezero, u kratkom periodu dovelo do totalnog uništenja biljnog i životinjskog svijeta u njemu?
Voda za piće je jedina namirnica koju koristi cjelokupno stanovništvo i to bez obzira na geografski položaj, ekonomski status (siromasi, bogataši), vjeru i rasu, jer je potreba za vodom opšte poznata za normalno funkcionisanje ljudskog organizma.
U Evropskoj povelji o vodi se kaže: "Voda je opšte nasljedno dobro, čiju vrijednost moraju svi poznavati. Zadatak je svakog da s njom ekonomiše i da je brižljivo koristi."
Međutim, šta smo učinili da sačuvamo postojeću količinu voda?
Da li znamo da svaka kapljica vode sadrži suštinu života i da je naš svakodnevni život izgrađen na vodi i oblikovan vodom?
Sedamdeset posto našeg tijela čini voda. Voda je, možda, jedini proizvod prirode za koji se nikada neće pronaći prava zamjena.
Isto tako, svi želimo svježu vodu za piće i želimo je u dovoljnim količinama. Ali, da li smo uistinu svjesni broja resursa koji nam to omogućavaju?

U prošloj godini imali smo akcija čišćenja jezera, rijeka i tokova, i naravno da to treba da bude tradicija kao i mnoge druge stvari u tom domenu u koju se moraju uključiti svi gradjani, jer je to prostor u kojem mi obitavamo, u kojem su smješteni naši životi, kvalitet i dužina trajanja naših života zavisi i od naše (individualne) odgovornosti prema prema prirodi, jezerima i rijekama.

Bez vode za piće, vlage u vazduhu, snage riječnih struja i mora, naš život bi bio nemoguć. Osiguranje dovoljnih količina higijenski ispravne vode za piće postaje sve važniji javno zdravstveni problem i na području Federacije BiH, gdje je prema procjenama oko 50% stanovništva priključeno na centralni sistem vodosnabdijevanja (vodovodi). Voda se redovno laboratorijski kontroliše za oko 55% populacije.Većina lokalnih objekata vodosnabdijevanja (npr. bunari, cisterne) nema zone sanitarne zaštite, a voda u njima se ne kontroliše redovno na zdravstvenu ispravnost. Poseban problem predstavljaju otpadne materije. Svega 40% čvrstog i 15% tečnog otpada se odlaže po higijenskim principima, što za posljedicu ima zagađenje vodotoka, koji su često odlagališta otpada.

Farma Mrazovac svojom proizvodnjom organske hrane doprinosi očuvanju voda s tim što ne upotrebljava vještačka đubriva, pesticide, herbicide i razna hemijska sredstva, pa štetne tvari ne mogu dospjeti u vodne tokove, podzemne vode, vode za piće kao i kruženje vode u prirodi, a to je sve jako bitno za očuvanje zdrave pitke vode.

U savremenom svijetu voda postaje sve značajniji resurs. Dinamičan razvitak društva i sve veći pritisci na prirodni okoliš, a samim time i na vodu, postaju jedno od ključnih pitanja održivog razvoja.

ČUVAJMO VODU NA SVAKOM MJESTU I U SVAKOJ PRILICI!


Zašto je organska hrana skuplja?

U prosjeku organska hrana je oko 30% skuplja od konvencionalno proizvedene zbog povećanih troškova u uzgajanju, smanjenih prinosa zbog neupotrebe pesticida i anorganskih gnojiva, kao i povećane potrebe za ljudskom radnom snagom u procesu proizvodnje i skladištenja.
No međutim, ako uzmemo u obzir da je organska hrana mnogo zdravija, sa mnogo više antioksidansa i da mnogo utiče u oluvanju našeg zdravlja, onda i nije mnogo skuplja.

Značaj organske hrane u očuvanju zdravlja svakog pojedinca

Neke studije pokazuju da organski proizvedena hrana nije niti sigurnija, niti ima veću hranjivu vrijednost od konvencionalne, dok mnoge druge prikazuju organsku hranu kao superiornu, pogotovo po znatno većoj kolicini antioksidanata koji su potrebni u većim količinama, između ostalog, u smanjenju koncentracije dušičnih soli u organizmu. Te iste soli u velikim koncentracijama su se pokazale kao jedan od uzročnika razvoja različitih vrsta karcinoma.

Organski proizvedena hrana, iako se ne razlikuje po količini hranjivih sastojaka (proteina, karbohidrata, minerala) od konvencionalno proizvedene hrane, ima znatno veću moć asimilacije i proizvodnje energije u stanicama našeg organizma jer nije opterećena stranim kemikalijama koje usporavaju razgradnju hrane.

Zato možemo reći da je organska hrana puno zdravija za nas i za okoliš i da je puno ukusnija, jer se uzgaja pod prirodnim uvjetima i u doba godine kada su najpovoljniji uvjeti za sazrijevanje pojedinih vrsta voća i povrća.

Želimo li postati zdraviji, vitalniji i s manje kroničnih bolesti, ocuvati okoliš za buduće generacije vrijeme je da počnemo djelovati sada.

O organskoj hrani za portal centar-zdravlja.net piše: dr. Mirjana Duvnjak-Vakos, metabolic typing advisor
VodaVodaVoda