Anketa

Anketa

Što radije izaberete kod kupnje hrane?

Piće

voda_m.jpg Važnost vode!

Voda je jedna od najpotcjenjenijih varijabli kada se radi o zdravom načinu života. Ljudi se pokušavaju dovesti u bolju formu pa obraćaju pažnju na svoju ishranu i nutrijente koje unose, paze na intenzitet vježbanja, a vrlo često zaborave i ostave po strani unos vode koji se uz sve to mora i povećati. Tada postanu mrzovoljni i odustaju od vježbanja jer tijelo jednostavno nije sposobno sve to provesti u djelo jer nema dovoljnu količinu vode na raspolaganju.

Kao što je već navedeno, ljudsko je tijelo 60-70% voda. Znakovi dehidracije se mogu javiti već kod odsustva od samo 2% vode! Dok se to čini ne tako loše na prvi pogled, to je zapravo samo vrh ledene sante, jer se taj manjak od 2% očituje različito ali očito kod pojedinih ljudi. Simptomi dehidracije se mogu očitovati kao smanjenje radnih performansi, a da vi uopće niste svjesni da je tome uzrok voda, odnosno manjak vode.

Oni koji pate od umora tokom dana mogu steći krivi dojam misleći da im treba dodatnog sna ili jednostavno misle da previše rade. Nisu ni svjesni da će im samo malo veći unos vode pomoći u otklanjanju takvih problema.

Jednostavno rečeno, tijelo nije sposobno obavljati svoje normalne funkcije ukoliko nema dovoljno vode na raspolaganju. Svaka funkcija u tijelu zahtjeva vodu i ako je vaš unos te dragocjene tekućine mali, tada ste u problemima.

Ako vam se dogodi da patite zbog zatvora, bolova u zglobovima ili imate suha usta, vašim problemima može doći kraj uz jednostavan povećani dnevni unos vode. To su samo neki od primjera kako na tjelesne funkcije utječe voda. Naravno da ih ima još.

Voda isto tako igra veliku ulogu kada je riječ o održavanju metabolizma i kontroli apetita. Prijelaz s gaziranih pića ili sokova na čistu vodu može itekako pomoći onima koji imaju višak kilograma ili su neizmjerno gojazni.

Zašto ne piti flaširanu vodu?

Famozna flaširana ili punjena voda u svijetu tako postaje sve veći biznis. Neke procjene kažu da je to tržište teško između 50 i 100 milijardi dolara, što znači da se toliko novca troši na nešto što praktički besplatno imate u stanu. Prošlogodišnja studija američke nevladine organizacije Earth Policy Institute pokazala je da je punjena voda čak 10 hiljada puta skuplja od obicne, a da u isto vrijeme nema nikakvih dokaza i garancija da je zaista i zdravija. Još veći paradoks je i činjenica da je preko 40 posto punjene vode zapravo samo obična voda iz u koju se dodaju minerali ili neki drugi sastojci. Dakle, prvi razlog zašto ne piti punjenu vodu je cijena. Jer, za male pare mjesečno možete piti vode koliko vam srce želi, plus je koristiti za higijenu, pranje, kuhanje i sve ostalo zašto inače koristite vodu.
Drugi razlog je činjenica da punjena voda nije ni zdravija ni kvalitetnija od obicne vode, pa zašto trošiti novac na nju? Osim toga, punjena voda stvara smeće, pa bez obzira na to da je možete vratiti i dobiti pant, još uvijek puno ljudi to čini, a okoliš pati. Dodajmo tome da se 50-ak milijuna galona nafte potroši godišnje na pravljenje ambalaže za punjenje vode, što dovodi i do emisije štetnih plinova i ponovo punjena voda dobiva minus. Osim toga transportirati svu tu vodu velikim kamionima po raznim zemljama je veliki faktor ispustanja koldioxida i drugih stetnih tvari koji kvare vazduh i utjecu na negativno atmosferu uopste.
Ekstremna potrošnja punjene vode može rezultirati manjim profitom za vodovodne firme, koje će onda manje ulagati u kvalitetu javnog vodovoda, čime imamo rizik da u potpunosti postanemo ovisni o skupljoj i inferiornijoj punjenoj vodi, umjesto da uživamo u blagodatima vode iz javnog vodoopskrbnog sustava. A tko onda profitira? Naravno, velike korporacije i firme koje mahnito kupuju izvore vode, ali i vodovodne sustavne, pripremajući se za dan kad će voda zamijeniti naftu.
A kako stvari stoje, to bi moglo biti brzo. Naime, danas se u svijetu troši približno polovina raspoloživih zaliha pitke vode, a predviđa se da će se za nekoliko desetljeća trošiti oko 80 posto svih zaliha pitke vode. Do 2025. godine preko 65 posto ili dvije trećine svjetske populacije mogle bi se naći u područjima u kojima neće biti dovoljno ili neće biti uopće vode ili u kojima voda neće biti za piće.

Zagađenje voda...

Kao posljedica ispuštanja toplih industrijskih voda i voda iz nuklearnih elektrana u rijeke, uz sva ostala zagađenja, nastaje još i termalno zagađenje. Povišenjem temperature kisik se slabije otapa u vodi (i metabolizam životinja unutar vode se ubrzava, pa troše više kisika), a upravo količina otopljenog kisika važan je pokazatelj kakvoće vode. Ako je zagađenje veliko (koncentracija otopljenog kisika je mala). Anaerobne bakterije ugljikov dioksid, nitratne, sulfatne i fosfatne ione, reduciraju u metan, amonijak, sumporovodik i fosfin (bistre vode se pretvaraju u močvare). Najčešći zagađivači vode su pesticidi i umjetna gnojiva, kao i drugi anorganski i organski spojevi. Prisutstvo organskih tvari u vodi se može dokazati u obliku amonijaka NH3, nitrita NO2-, nitrata NO3- i u obliku fosfata PO43-.

DNEVNO ZBOG ZAGAĐENJA VODE ŽIVOT IZGUBI 4000 LJUDI!

Svjetska zdravstvena organizacija objavila je najnovije podatke koji ukazuju da će samo ove godine život izgubiti oko 1,6 milijuna ljudi zbog konzumacije zagađene vode, piše Webindia.

Od bolesti zagađene vode dnevno umre 4000 ljudi diljem svijeta, upozorio je James Bertram koordinator programa za vodu, sanitariju i zdravlje pri WHO.

Podaci otkrivaju i to da smrt kao posljedica konzumacije zagađene vode nije rezervirana samo za stanovništvo zemalja u razvoju, već pogađa sve zemlje bez obzira na stupanj 'blagostanja' u njima.

Oko dvije milijarde ljudi diljem svijeta uskraćeno je za osnovne sanitarne jedinice, upozorava WHO.

Izvještaj UN-ovog programa za okoliš upozorava da će povećan zahtjev za vodom postati neizdrživ za zemlje koje su već oskudne njome u sljedećih nekoliko desetljeća.

Upravo zbog toga, stručnjaci savjetuju vladama neka razmisle o uvođenju novih tehnologija kao što su one za desalinizaciju i posebnu filtraciju vode, ali i ulaganje u gradnju i održavanje infrastrukture za vodu.

Čini se kako upozoravanja stručnjaka ipak vode napretku jer prošle je godine prvi put u povijesti čak 50% čovječanstva do pitke vode dolazilo putem pipa. Međutim, velik dio te vode upitne je kvalitete i čistoće.

Zaštita voda

Zaštita voda od onečišćavanja provodi se radi očuvanja života i zdravlja ljudi i zaštite okoliša, te omogućavanja neškodljivog i nesmetanog korištenja voda za različite namjene.

Zaštita voda ostvaruje se nadzorom nad stanjem kakvoći voda i izvorima onečišćavanja, sprečavanjem, ograničavanjem zabranjivanjem radnji i ponašanja koja mogu utjecati na onečiščenje voda i stanje okoliša u cjelini te drugim djelovanjima usmjerenim očuvanju i poboljšavanju kakvoće i namjenske uporabljivosti voda.

Onečišćenje voda je promjena kakvoće voda koja nastaje unošenjem, ispuštanjem ili odlaganjem u vode hranjivih i drugih tvari; utjecajem energije ili drugih uzročnika; u količini kojom se mijenjaju korisna svojstva voda, pogoršava stanje vodenih ekosustava i ograničuje namjenska uporaba voda.

Zagađenje voda je onećiščenje većeg intenziteta koje nastaje unošenjem, ispuštanjem ili odlaganjem u vode opasnih tvari energije ili drugih uzročnika u količinama,.odnosno koncentraciji iznad dozvoljenih graničnih vrijednosti, time se dovode u opasnost život i zdravlje ljudi i stanje okoliša ili uslijed kojeg mogu nastupiti poremećaji u gospodarstvu ili drugim područjima. Zagađenjem vode smatra se i svaka promjena kakvoće vode kojom se pogoršava vrsta vode određena klasifikacijom voda.

Opasnim tvarima smatraju se tvari, energija i drugi uzročnici koji svojim sastavom, količinom, radioaktivnim, toksičnim, kancerogenim, mutagenim ili drugim svojstvima štetno djeluju na život i zdravlje ljudi i stanje okoliša.

Radi sprečavanja pogoršanja kakvoće voda i zaštite okoliša u cjelini, propisuju se granične vrijednosti opasnih i drugih tvari:

- za tehnološke otpadne vode prije njihova ispuštanja u sustav javne odvodnje otpadnih voda, odnosno u drugi prijemnik,
- za vode koje se nakon pročišćavanja ispuštaju iz sustava javne odvodnje otpadnih voda u prirodni prijemnik,
- za otpadne vode i tvari koje se ispuštaju u septičke i sabirne jame.

Djelatnost odvodnje otpadnih voda čine poslovi skupljanja otpadnih voda, njihova dovođenja do uređaja za pročišćavanje, pročišćavanja i ispuštanja u prijemnik, obrade mulja koji nastaje u procesu njihova pročišćavanja, i poslovi odvodnje oborinskih voda iz naselja putem sustava javne odvodnje.

Odvodnja otpadnih voda mora se provesti tako da ne onečišćuje podzemne vode.